BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Najluksuzniji ruski voz „Zlatni orao“

04.01.2020. god.
Karta za ovaj ruski voz košta 20.000 evra!


Koliko su uspešni bili pokušaji da se pronađu skrovišta i tajni podzemni hodnici u najpoznatijoj tvrđavi Evrope?

Moskovski kremlj, najveća sačuvana tvrđava u Evropi, krije u sebi mnoge tajne. Mnoge generacije istraživača su pokušavale da ih odgonetnu. Da li se ispod Kremlja nalazi biblioteka Ivana Groznog? Postoje li podzemni hodnici koji vode u druge delove grada? O tome piše 
Russia beyond.

1. Tajni podzemni hodnik do reke 

Tajnicka kula Moskovskog kremlja.

Svaka srednjovekovna tvrđava je imala tajne staze i prolaze. Kremlj u tom pogledu nije bio izuzetak. Kada je tvrđava podignuta u njoj su svakako postojali skriveni tuneli za skupljanje vode. Nisu sačuvane ni zidine prvobitnog Kremlja, ni onog koji je Dimitrije Donski napravio od belog kamena. Sadašnji Kremlj je iz doba Ivana Velikog. Krajem 15. veka ova tvrđava je već bila zastarela za ratovanje jer su njene zidine i kule bile oštećene u opsadama i požarima, tako da nisu mogle izdržati pritisak neprijatelja. Ivan je pozvao italijanske neimare koji su podigli zidove i kule od cigle, sagradili hramove i dvorac za velikog kneza. Upravo su Italijani i napravili jednostavne podzemne objekte u Kremlju, potrebne svakoj tvrđavi.

Hipotetička šema konstrukcije tajnog bunara u Tajnickoj kuli.

Ispod Tajnicke kule je 1485. godine napravljeno skrovište čija namena nije poznata. Ono je otkriveno u 17. veku, ali tada već nije bilo pristupačno, jer su stepenici bili izlomljeni, zidovi su se obrušili a zatvorena vrata zatrpana šutom. Kada je skrovište 1826. godine bilo puno vode i ostavljeno bez poklopca, u njemu se udavio čuvar. Većina istoričara smatra da je to i bio jedan od kremaljskih bunara.

2. „Slušne“ komore 

Veliki podzemni sistem sa vodom ispod Moskve.

Arhitekta Ilja Bondarenko je 1918. godine istraživao Kremlj i napisao da je u jednoj kuli „napravljeno skrovište kao preventiva od potkopavanja“. Potkopavanje je bilo delotvoran način osvajanja moćnih i nepristupačnih tvrđava poput Kremlja. Spolja su potkopavani temelji i ispod njih je postavljan eksploziv koji može oštetiti zidine. Sredstvo protiv potkopavanja bile su „slušne“ komore ispod temelja. Prokopavale su se sa unutrašnje strane tvrđave. Na kraju komora je bio mali „slušni“ otvor pored zidina, tako da se iznutra moglo čuti kad neprijatelj potkopava zidine, a zatim bi pokušaj bio osujećen. U Pskovskom kremlju je, na primer, sačuvano najmanje 20 takvih slušnih komora. Ima ih i u Moskovskom kremlju.

3. Tamnice 

Stepenice u podzemlju zamka, misteriozni tunel.

Podzemna prostorija ispod Beklemiševske kule od 1525. se koristila kao tamnica i mučilište. Ivan Grozni je naredio da se u tu tamnicu baci njegov neprijatelj Andrej Hovanski. Susedna Kula Konstantina i Jelene spojena je sa Beklemiševskom kulom podzemnim prolazom koji je u celini pretvoren u tamnicu (te prostorije su ukupno dugačke oko 170 metara).

Autor Mihail Piljajev je u 19. veku u knjizi „Stara Moskva“ opisao „skriveni hodnik sa uskim prozorčićima gde su vezanih usta ležali zatočenici osuđeni na mučenje. Usta su im odvezivana samo kad je trebalo da odgovore na pitanje ili da uzmu oskudnu hranu. Bili su prikovani za zid u koji su ukucane gvozdene alke“. A blizu hrama Svetih Arhangela nekada su bile podzemne prostorije za crkvene dužnike, gde su oni sedeli na panjevima prikovani lancima. Ti podrumi postoje i danas. U njima se čuvaju posmrtni ostaci moskovskih kneginja i carica koji su spaseni prilikom rušenja manastira Vaznesenja Gospodnjeg u Kremlju 1929. godine.

4. Skrovišta za čuvanje dragocenosti 

Ćup i sadržaj ćupa – riznica novca iz doba Vasilija III (do 1612. godine) na izložbi „Nove riznice Kremlja“ postavljene u Zvoniku na Sabornom trgu Moskovskog kremlja. Blago iz 17. veka je pronađeno u centru Moskve za vreme građevinskih radova.

Jedna od velikih prednosti kamenog Kremlja sastojala se u tome što bi čak i u slučaju požara dragocenosti bile sačuvane. Prilikom iskopavanja ispod Blagoveštenjskog hrama je 1840. godine pronađen tajni prolaz, podrumi od cigle i belog kamena, i četiri podzemna skrovišta koja se protežu 40-50 metara, od Granovite palate do Hrama Blagoveštenja. Podrum hrama je bio namenjen za čuvanje dragocenosti koje pripadaju velikim knezovima. Knez Nikolaj Ščerbatov je kao arheolog 1894. godine ovde vršio iskopine i očigledno je naišao na svod tog skrovišta. U blizini je pronašao ruševine Riznice moskovskih knezova, podignute 1484. godine.

5. Biblioteka Ivana Groznog 

Rukopisna knjiga „Duhovni lek“, 17. vek. Patrijarhove odaje. Državni istorijsko-kulturni muzej „Moskovski kremlj“.

Moskovski knez Vasilij III je 1518. godine pozvao u Rusiju učenog monaha Maksima Grka da prevodi bogoslužbene knjige. Maksim je ujedno sistematizovao i dopunio biblioteku Vasilija III. Ona je poslužila kao osnova za biblioteku njegovog sina, Ivana Groznog. Car Ivan je tokom 1560-ih pokazao biblioteku pastoru Johanu Vetermanu, a ovaj ju je opisao kao vrlo dragocenu riznicu smeštenu ispod Kremlja, u podrumima sa svodovima. Od tada ljudi traže ovu biblioteku. Istraživači pretpostavljaju da se u njoj mogu nalaziti basnoslovno vredne knjige iz biblioteke Sofije Paleolog, babe Ivana Groznog i rođake poslednjeg vizantijskog imperatora Konstantina XI Paleologa.

Prva veća arheološka iskopavanja u potrazi za bibliotekom obavio je krajem 19. veka filolog Eduard Tremer, koji se nadao da skrovište može biti ispod Teremnog dvorca. Tokom 1930-ih se i arheolog Ignatij Steljecki zagrejao za tu ideju. On je izdejstvovao dozvolu vlasti i obavio mnoštvo iskopavanja na različitim mestima u Kremlju, ponekad dovodeći u pitanje bezbednost objekata. Steljecki je pronašao mnoštvo zatrpanih i zazidanih hodnika koji vode u nepoznatom pravcu, ali nije otkrio odaje sa bibliotekom. Ispod Teremnog dvorca su 1963. godine zaista pronađeni hodnici, ali oni ni do danas nisu raščišćeni. Od tada se nije tragalo za bibliotekom, mada mnogi istraživači smatraju da ona postoji.

6. Metro 2 

Tunel Volgogradskog podzemnog tramvaja.

Pre svega treba reći da Metro 2, odnosno podzemni transportni sistem za mobilizaciju, zaista postoji. To je u intervjuu 2006. godine potvrdio prvi gradonačelnik postsovjetske Moskve Gavril Popov. Metro 2 je verovatno napravljen istovremeno sa Moskovskim metroom, ili nešto kasnije. Bio je predviđen za hitnu saobraćajnu vezu između najvažnijih odbrambenih i administrativnih objekata Moskve (i za evakuaciju ljudstva najvažnijih državnih ustanova u slučaju rata). A Kremlj je jedan od najvažnijih objekata u gradu.

Metro 2 se nalazi duboko pod zemljom (na dubini od 50 do 250 metara). To zapravo i nije metro u pravom smislu (sa vozovima koji se napajaju pomoću treće šine), nego podzemna železnička pruga za električne lokomotive. U dostupnim izvorima na koje 
se poziva članak u Vikipediji mogu se pronaći podaci o obnavljanju i remontu električnih lokomotiva koje vuku kompozicije na linijama tajnog metroa. Metro 2 se delimično nalazi i ispod Kremlja, odakle jedna linija vodi do takozvane Bliže Staljinove vile, tj. do strateškog objekta u predgrađu Moskve.

Model podzemnog objekta zaštićenog komandnog punkta „Taganski“.

Verovatno se ispod Kremlja nalaze i drugi saobraćajni objekti, ali je to državna tajna, tako da njihovo istraživanje i proučavanje nije moguće, kao ni iznošenje bilo kakvih podataka o njima. To nije nimalo čudno, jer je Kremlj ipak i dalje najveća aktivna tvrđava kontinentalne Evrope.

Georgij Manajev, Russia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Anton Romanov / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...


Kijev bi se obavezao na neutralni status i dobio međunarodne bezbednosne garancije, prema nacrtu sporazuma


Moskvi je dosta neprijateljskog stava Evrope, izjavio je Dmitrij Peskov

Savetnici bivšeg američkog predsednika razmatraju kazne za nacije koje žele da trguju nacionalnim valutama, preneo je list


Američki državni sekretar Antoni Blinken danas se, u okviru posete Kini, sastao sa ministrom spoljnih poslova Vang Jijem i kineskim predsednikom Si Đinpingom. Jedna od tačaka dnevnog reda bila...


Ostale novosti iz rubrike »